Documentation: | BH CENSUS 1971 (HRV) |
Document: | BH Census 1971 |
citation: | Social Explorer, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |
DEFINICIJE
Starost
Starost se u rezultatima popisa 1971. godine iskazuje prema navršenim godinama života. Taj podatak je izveden u tijeku obrade iz odgovora na pitanje o datumu (dan, mjesec i godina) rođenja. Svaka skupina starosti obuhvata osobe koje su navršile broj godina naveden unutar granica intervala.
Bračno stanje
U popisu 1971. godine, kao i svim prethodnim popisima stanovništva Jugoslavije, podaci o bračnom stanju prikupljali su se prema formalno pravnom kriteriju. Mogući odgovori na ovo pitanje bili su: neoženjen-neudata, oženjen-udata, udovac-udovica, razveden-razvedena.
Broj živorođene djece majke
Pitanje o broju živorođene djece u popisu 1971. godine je postavljeno i na njega su odgovarale sve ženske osobe koje su rađale. Kao živorođeno dijete smatralo se ono koje je po rođenju davalo znake života, čak i ako je ubrzo poslije rođenja umrlo.
Broj sada žive djece
Po prvi put je u popisu 1953. godine, a zatim i u popisima 1961. i 1971. godine, postavljeno i pitanje o broju žive djece u momentu popisa. Ovim je stvorena mogućnost da se u rezultatima popisa podaci dobiveni na temelju ovog pitanja povežu sa podacima o starosti majke i broju živorođene djece majke, da bi se ispitivalo koliko su pojedine generacije žena uspijevale da održe u životu djecu koju su rodile, s obzirom na profesionalni, obrazovni, etnički ili drugi sastav obitelji.
Aktivnost
Najopćija statistička podjela stanovništva u ekonomskom smislu je podjela po aktivnosti. U popisu stanovništva 1971. godine pojam i klasifikacija privredne aktivnosti potpuno su istovjetni. Cjelokupno stanovništvo grupirano je u tri osnovne kategorije:
Djelatnost
Djelatnost se po metodologiji popisa 1971. godine definira kao vrsta proizvodnje ili usluga kojom se bavi radna ili druga organizacija. Za zaposlene osobe to je ona grana djelatnosti u kojoj je raspoređena radna jedinica ili radna organizacija u cjelini. Za ostale aktivne osobe, to je ona grana djelatnosti u kojoj te osobe obavljaju svoje zanimanje.
Zanimanje
U popisu stanovništva 1971. godine zanimanje aktivnih osoba određivano je prema vrsti posla koje neka oosba obavlja u cilju stjecanja sredstava za život. S obzirom da ista osoba može obavljati različite poslove, na temelju čega bi se moglo uzeti da ima dva ili više zanimanja, u popisu se tražilo da se upiše ono zanimanje na koje se troši najveći dio radnog vremena.
Položaj u zanimanju
Pitanje o položaju u zanimanju postavljeno je u popisu 1971. godine sa ciljem da se vidi u kojem svojstvu pojedinci obavljaju svoje zanimanje, tj. da se omogući diferenciranje aktivnog stanovništva u kategorije: radnik-službenik, član radne zadruge, samostalan bez radnika, poslodavac i pomažući član obitelji.
Poljoprivredno stanovništvo
Jedan od osnovnih pokazatelja ekonomske strukture stanovništva jeste njegova podjela na poljoprivredno i nepoljoprivredno. U popisu stanovništva 1971. godine za opredjeljenje poljoprivrednog stanovništva usvojen je kao osnovni kriterij djelatnost, a kao dodatni zanimanje (za osobe izvan djelatnosti).
Školska sprema
U popisu 1971. godine uzimana je u obzir samo formalno priznata školska sprema, bez obzira je li stečena školovanjem u redovitim školama ili u školama koje zamijenjuju redovite škole, polaganjem ispita kao privatni učenik u redovitoj školi ili pohađanjem tečajeva za skraćeno završavanje neke škole. Tečajevi koji ne daju svjedočanstvo neke redovite škole, odnosno kojima se ne priznaje rang određene škole nisu uzimani u obzir.
Pismenost
Pismenost predstavlja početni oblik obrazovanja stanovništva i temelj za stjecanje daljnjeg obrazovanja kroz školovanje, šire stručno usavršavanje i, uopće, kulturno uzdizanje. Osoba se smatrala pismenom ukoliko zna čitati i pisati, odnosno da zna pročitati i napisati tekst u vezi sa svakidašnjim životom.
Narodnost
U popisu 1971. godine, usvojena je klasifikacija koja je odgovarala ustavnim odredbama o ravnopravnosti svih naroda i narodnosti Jugoslavije i o pravu građana da se slobodno izjasne o svojoj narodnosti ili etničkoj pripadnosti, uključujući i pravo da se ne izjasne, ako to ne žele.
Mjesto stanovanja
Kao mjesto stanovanja u popisu 1971. godine smatralo se mjesto (naselje) u kojem je osoba bila stalno nastanjena u momentu popisa. Podatak o mjestu stanovanja predstavlja temelj za obradu rezultata popisa po koncepciji „stalnog stanovništva“, tj. za dobijanje podataka o osobama koja su stalno nastanjena na određenom teritoriju, bez obzira gdje ih je popis zatekao.
Stanovništvo se prilikom popisa po prisutnosti dijelilo u tri kategorije:
Stalno stanovništvo sačinjavaju prisutne osobe i privremeno prisutne osobe.
Mjesto rođenja
Podatak o mjestu rođenja treba poslužiti proučavanju teritorijalnog podrijetla i migracija stanovništva. U svim ranijim popisima statistički podaci o teritorijalnoj pokretljivosti stanovništva ograničavali su se samo na poređenje mjesta rođenja (rodnog kraja) i mjesta stalnog stanovanja u vrijeme popisa, dok su u popisu 1971. godine prvi put postavljena i druga pitanja o preseljavanju.
Mjesto (područje) iz kojeg se osoba doselila
Kao mjesto iz kojeg se osoba doselila u popisu 1971. godine smatralo se posljednje mjesto (naselje) iz kojeg se osoba neposredno doselila u mjesto koje joj je u vrijeme popisa bilo mjesto stanovanja. Na ovaj način su dobijene informacije o udjelu stanovništva koje se nije selilo i onog koje se selilo, o udjelu preseljavanja i doseljavanja iz lokalnih dijelova ili drugih republika.
Godina doseljenja u sadašnje mjesto stanovanja
Kao dopunski izvor informacija o teritorijalnoj pokretljivosti stanovništva postavljeno je u popisu 1971. godine i pitanje o godini doseljenja u mjesto stanovanja u vrijeme popisa. Podaci o vremenu doseljavanja omogućavaju da se dobije obavještenje o obujmu lokalnih, republičkih i međurepubličkih preseljavanja u pojedinim vremenskim razdobljima, kao i o duljini nastanjenosti stalnog stanovništva u pojedinom naselju.
Mjesto rada
Kao mjesto rada u popisu stanovništva 1971. godine smatralo se naselje u kojem neka osoba radi, upravo naselje u kojem se nalazi njegovo radno mjesto. Podaci dobijeni pitanjem o mjestu rada omogućavaju, mada u grubim crtama, izučavanje dnevne migracije, tj. u kojem obujmu aktivne osobe svakodnevno putuju u drugo mjesto za rad.
Obitelj
Obitelj je u obradi popisa stanovništva 1971. godine definirana kao obiteljska zajednica koja se sastoji samo od bračnog para, ili od roditelja (oba ili jednog) i djece. Nasuprot formalno-pravnom kriterijumu za određivanje bračnog stanja, koji je prihvaćen u popisu stanovništva, za određivanje obitelji je izričito usvojeno da se i izvanbračne zajednice sa djecom ili bez djece smatraju obitelji. Obitelji su, također, smatrane i one zajednice u kojima je bilo usvojene djece, odnosno, usvojena djeca smatrana su članovima obitelji adoptanata.
Veličina (broj članova) obitelji
U popisu 1971. godine veličina obitelji je izražavana brojem članova. S obzirom na usvojenu definiciju obitelji u broj članova obitelji ubrojani su majka (supruga), otac (suprug) i djeca koja žive u obitelji bez obzira na starost i to samo ona koja nisu zasnovala svoju vlastitu obitelj ili im obitelj ne živi u istom kućanstvu.
Kućanstva
Kućanstvo je u popisu stanovništva 1971. godine definirano kao obitelj ili druga zajednica čiji članovi zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode. U smislu ove definicije u članove tzv. „obiteljskih“ kućanstava ubrojane su i one osobe koje nisu članovi obitelji, ali rade, stanuju i hrane se u istoj kućnoj zajednici. S druge strane, dosljedno istoj definiciji, članovi obitelji koji zajednički troše svoje prihode, a stjecajem okolnosti ne stanuju zajedno, smatrani su kao posebna. Dvije ili više nesrodnih osoba koje zajedno stanuju ili zajednički troše svoje prihode, smatrane su također kao jedno kućanstvo. U tzv. „obiteljska“ svrstana su i samačka kućanstva, tj. osobe koje žive kao samci bilo sami ili u istoj sobi sa osobama sa kojima se zajednički ne hrane niti zajednički troše svoje prihode. Kućanstvom se u popisu smatrala i ona skupina osoba koje su smještene u domovima za siročad, za stare i iznemogle, za slijepe i slično, zatim skupine osoba u bolnicama za neizlječive bolesti, u manastirima i sličnim ustanovama koje tu žive iz razloga zbog kojih je ustanova osnovana, a nisu članovi nijednog obiteljskog kućanstva.
Veličina (broj članova) kućanstava
Kao i u rezultatima ranijih jugoslovenskih popisa, i u popisu 1971. godine veličina kućanstava je izražavana brojem članova.
Obiteljski sastav kućanstava
Obiteljski sastav kućanstava određivao se za kućanstvo kao cjelinu po kriteriju srodstva prema osobi na čije je ime popunjen List za kućanstvo. S obzirom na obiteljski sastav, kućanstva su svrstana u tri osnovne skupine:
Broj obitelji u kućanstvu
Pitanje o broju obitelji u kućanstvu nije izravno postavljeno pri popisivanju, već je izvedeno u tijeku obrade podataka o kućanstvima izvođeno je iz odgovora na pitanja o odnosu pojedinih članova kućanstva prema osobi na čije je ime popunjen List za kućanstvo i podataka o imenu oca ili muža za svakog člana upisanog u List za kućanstvo.
Veličina zemljišnog posjeda
U popisu stanovništva 1971. godine za svako kućanstvo pribavljan je odgovor o ukupnoj površini zemljišta koje je vlasništvo ili suvlasništvo svih ili pojedinih od članova kućanstva, bez obzira obrađuje li ga samo kućanstvo ili je dato drugima na obrađivanje. U popisu se podatak o veličini zemljišnog posjeda prikupljao samo za obiteljska i samačka kućanstva. U ukupnu površinu zemljišta uračunata je površina oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, livada, pašnjaka, šuma, bara, ribnjaka kao i zemljišta pod zgradama, dvorištima, putevima, kanalima i drugim vodenim površinama na posjedu kućanstva.