DEFINICIJE

Starost

Starost se u rezultatima popisa 1981. godine iskazuje prema navršenim godinama života. Taj podatak je izveden u tijeku obrade iz odgovora na pitanje o datumu (dan, mjesec i godina) rođenja. Svaka skupina starosti obuhvata osobe koje su navršila broj godina naveden unutar granica intervala.

Bračno stanje

U popisu 1971. godine, kao i svim prethodnim popisima stanovništva Jugoslavije, podaci o bračnom stanju prikupljali su se prema formalno pravnom kriteriju. Mogući odgovori na ovo pitanje bili su: neoženjen-neudata, oženjen-udata, udovac-udovica, razveden-razvedena.

Broj živorođene djece majke

Pitanje o broju  živorođene djece u popisu 1981. godine je postavljeno i na njega su odgovarale sve ženske osobe koje su rađale. Kao živorođeno dijete smatralo se ono koje je po rođenju davalo znake života, čak i ako je ubrzo poslije rođenja umrlo.

Aktivnost

Najopćija statistička podjela stanovništva u ekonomskom smislu je podjela po aktivnosti. U popisu stanovništva 1981. godine pojam i klasifikacija privredne aktivnosti potpuno su istovjetni. Cjelokupno stanovništvo grupirano je u tri osnovne kategorije:

1. Aktivno stanovništvo,
2. Osobe sa osobnim prihodom,
3. Izdržavano stanovništvo.

Djelatnost

Djelatnost se po metodologiji popisa 1981. godine definira kao vrsta proizvodnje ili usluga kojom se bavi radna ili druga organizacija. Za zaposlene osobe to je ona grana djelatnosti u kojoj je raspoređena radna jedinica ili radna organizacija u cjelini. Za ostale aktivne osobe, to je ona grana djelatnosti u kojoj te osobe obavljaju svoje zanimanje.

Zanimanje

U popisu stanovništva 1981. godine zanimanje se odnosi samo na vrstu poslova koje pojedine osobe obavljaju u cilju stjecanja sredstava za život, tzv. aktivne osobe.

Društveno-ekonomski položaj

Pitanje o društveno-ekonomskom  položaju u zanimanju postavljeno je u popisu 1981. godine sa ciljem da se vidi u kojem svojstvu aktivne osobe obavljaju svoje zanimanje (osim osoba na privremenom radu u inozemstvu), kao i izdržavane osobe čiji izdržavatelji obavljaju zanimanje (osim osoba na privremenom radu u inozemstvu), tj. da se omogući diferenciranje aktivnog stanovništva u kategorije: radnik u udruženom radu, radnik kod osobe koja samostalno obavlja djelatnost, udruženi zemljoradnik ili zanatlija, osoba koja samostalno obavlja djelatnost i ne koristi rad drugih osoba, osobe koje samostalno obavljaju djelatnost i koriste rad drugih osoba i osobe koje rade na imanju, u zanatskoj ili drugoj radnji nekog od članova kućanstva.

Poljoprivredno stanovništvo

U popisu stanovništva 1981. godine poljoprivredno stanovništvo čine aktivne osobe, čije je zanimanje svrstano u vrstu zanimanja „poljoprivrednici“ ili „ribari i lovci“, a također i izdržavane osobe čiji izdržavatelji obavljaju neko od zanimanja iz pomenutih vrsta zanimanja. Pri tome nije bitno da li aktivna osoba, odnosno izdržavatelj izdržavane osobe svoje poljoprivredno zanimanje obavlja u okviru djelatnosti „poljoprivreda i ribarstvo“ ili u nekoj drugoj nepoljoprivrednoj djelatnosti.

Doseljeno stanovništvo

Doseljeno stanovništvo pojedinog naselja čine sve osobe koje od rođenja ne žive neprekidno u tom naselju, odnosno sve osobe koje su prije popisa bile stalno nastanjene u nekom drugom mjestu u Jugoslaviji ili u inozemstvu. Za osobe koje su se selile više puta, kao mjesto iz kojeg su doseljene smatrano je mjesto u kojem su bile stalno nastanjene neposredno prije nego što su se doselile u mjesto popisa.

Školska sprema

Podatak o školskoj spremi prikupljen je za sve osobe, osim za predškolsku djecu i redovite učenike osnovnih škola u popisu 1981. godine. Pod školskom spremom smatra se najviša završena škola, bez obzira na to da li je školska sprema stečena, završavanjem neke  redovite škole ili završavanjem škole koja zamjenjuje redovite škole, polaganjem ispita u redovitoj školi ili završavanjem tečaja za skraćeno završavanje neke škole kojim se po postojećim propisima stekla odgovarajuća školska sprema.

Pismenost

Kao pismena osoba smatrana je pismenom, osoba koja zna pročitati i napisati tekst u vezi sa svakidašnjim životom, odnosno pročitati i napisati pismo, pri čemu je svejedno na kojem jeziku i pismu zna čitati i pisati.

Narodnost

U popisu 1981. godine, kao i su svim poslijeratnim popisima stanovništva, odgovor na pitanje o narodnosti upisivan je u popisne obrasce prema slobodno izraženoj pripadnosti narodu, odnosno narodnosti građanina.

Materinji jezik

Pod „materinjim jezikom“ podrazumijeva se jezik koji je neka osoba naučila govoriti još u ranom djetinjstvu. Ako je netko u ranom djetinjstvu govorio više jezika, to je jezik koji on smatra svojim materinjim jezikom, a za nijeme osobe jezik kojim se u njihovoj kući pretežno govori.

Područje iz koga je doseljeno

Ovo obilježje odnosi se na osobe koje su od rođenja bar jednom mijenjale mjesto stalnog stanovanja. Za osobe koje su samo jednom mijenjale mjesto stalnog stanovanja, smatra se da su doselile iz mjesta rođenja, odnosno iz mjesta stalnog stanovanja majke u vrijeme njihovog rođenja. Za osobe koje su više puta mijenjale mjesto stalnog stanovanja, podaci se odnose na posljednje preseljenje.

Obitelj

Pod obitelju podrazumijeva se obiteljska zajednica koja se sastoji samo od bračnog para, ili od roditelja (oba ili jednog) i njihove djece koja nisu u braku.

Kućanstva

Kućanstvo je u popisu stanovništva 1981. godine definirano kao obitelj ili druga zajednica osoba za koju je izjavljeno da zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba, bez obzira da li se svi članovi stalno nalaze u mjestu gdje je nastanjeno kućanstvo ili netko od njih boravi dulje vrijeme u drugom naselju zbog rada, školovanja ili drugih razloga. Kao posebno kućanstvo smatrana je i svaka osoba koja u mjestu popisa živi sama i koja nema svoje kućanstvo u drugom mjestu, bez obzira stanuje li u posebnom stanu, kao podstanar ili samačkom hotelu, kao i stanuje li u istoj sobi sa drugim samcem ili stanodavcem, ali sa njima ne troši zajednički svoje prihode.

Obiteljska i neobiteljska kućanstva

Obiteljska kućanstva su ona koja u svom sastavu imaju najmanje jednu obitelj, bez obzira da li pored članova obitelji u sastavu kućanstava ima i osoba koje nisu članovi obitelji.

Neobiteljska kućanstva su sva samačka kućanstva, kao i višečlana kućanstva koja u svom sastavu nemaju nijednu  obitelj.

Kućanstva koja imaju poljoprivredno gospodarstvo

U popisu se smatralo da kućanstvo ima poljoprivredno gospodarstvo, ako njegovi članovi koriste najmanje 10 ari obradivog zemljišta. Također je smatrano da kućanstvo ima poljoprivredno gospodarstvo i kad članovi kućanstva koriste površinu manju od 10 ari obradivog zemljišta, pod uvjetima da imaju najmanje: kravu i tele ili june, kravu i dva odrasla grla sitne stoke iste vrste, odraslih ovaca i/ili svinja, 50 komada odrasle peradi ili 20 košnica pčela.

Stan

Popisom su također obuhvaćeni svi stanovi na teritoriju SFRJ, bez obzira koriste li se za stalno ili privremeno stanovanje (za odmor i rekreaciju ili u vrijeme sezonskih radova) ili su nenastanjeni, kao i druge prostorije koje nisu sagrađene kao stan, ali su se u vrijeme popisa koristile za stanovanje. Popisom nisu bili obuhvaćeni stanovi u svojini stranih država.

Stanom se smatra građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba, sa odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, ostava, predsoblje, kupatilo, toalet i sl.), ili bez pomoćnih prostorija i ima jedan ili više posebnih ulaza.

Od definicije stana odstupalo se samo u slučaju ako je neko kućanstvo, pored jednog stana kao građevinske cjeline, koristilo preko cijele godine još jednu prostoriju, na primjer, jednu sobu ili kuhinju, koja je građevinski odvojena od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi na istom placu, ili u istoj zgradi, ali ima poseban ulaz). Takva prostorija propisana je kao da se nalazi u sastavu stana. Po pravilu, obuhvaćeni su samo završeni stanovi. Stan se smatra završenim, ako su na njemu završeni svi predviđeni građevinski, instalaterski i završni radovi, tako da je u cjelini osposobljen za stanovanje.