POPIS STANOVNIŠTVA 1971.

Kritični momenat popisa bio je 31. ožujak 1971. godine, u 24,00 sata, tj. ponoć između 31. ožujka i 01. travnja. Popis je proveden u vremenu od 01. do 15. travnja 1971. godine.

Stanovništvo

Popisom su obuhvaćene sve osobe nastanjene na teritoriju Jugoslavije bez obzira jesu li državljani Jugoslavije ili neke druge države. Obuhvaćene su i one osobe, nastanjene u Jugoslaviji, koje su se u trenutku popisa zatekle na privremenom boravku izvan njenih granica (na službi, putu, školovanju, liječenju, radu i sl.). Popisane su i osobe čije je mjesto stalnog boravka izvan granica Jugoslavije, a koje su se u momentu popisa zatekle na privremenom boravku u Jugoslaviji (kao turisti, na radu, na školovanju i sl.), ali podaci o ovim osobama nisu uključeni u rezultate popisa. Osoblje stranih konzularnih misija nije popisivano.

Kućanstva

Pod kućanstvom se podrazumijeva svaka obitelj ili druga zajednica osoba, čiji članovi zajednički stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.). Osoba koja živi kao samac (bez obzira stanuje li s drugim samcem ili članovima drugog obiteljskog kućanstva, ali s kojima ne troši svoje prihode) smatrana je posebnim kućanstvom.

Kućanstvom se u popisu smatrala i skupina osoba smještena u domovima za siročad, za stare i iznemogle, za slijepe i slično, zatim u bolnicama za neizlječive bolesti, u manastirima i sličnim ustanovama i tu žive iz razloga zbog kojih je ustanova osnovana, a nisu članovi ni jednog obiteljskog kućanstva. U rezultatima popisa ona su iskazana kao „ostala“.

Koncept „stalnog stanovništva“

U popisu 1971. godine, kao i u svim poslijeratnim popisima, stanovništvo je popisivano po principu stalne nastanjenosti. To znači da je svaki stanovnik trebao da bude popisan u mjestu u kome stalno stanuje, bez obzira je li se u vrijeme popisa (tj. u kritičnom momentu popisa - 31. ožujka 1971. u 24 sata) nalazio u tome mjestu ili je iz njega bio privremeno odsutan iz bilo kojega razloga (putovanje, zatim sezonski rad, izvršavanje vojne obveze, liječenje, izdržavanje kazne, školovanje u drugom mjestu u zemlji ili privremeni rad u inozemstvu).

Samo popisivanje vršeno je tako da su osobe koje se u kritičnom momentu nisu nalazile u mjestu u kojem stanuju, već u nekom drugom mjestu u Jugoslaviji bile dvostruko popisivane: u kućanstvu kojem pripadaju (u mjestu stanovanja) kao privremeno odsutne i u mjestu gdje ih je popis zatekao kao privremeno prisutne. Za izradu rezultata o stalnom stanovništvu uzete su u obzir samo popisnice osobe koje su u kritičnom momentu popisa bile u mjestu stalnog stanovanja i one koje su za privremeno odsutne osobe popunjene u mjestima njihovog stalnog stanovanja. Na taj način je omogućeno da se rezultati popisa iskažu po koncepciji stalnog stanovništva, tj. da se podaci odnose na stalno stanovništvo pojedinih naselja, općina i drugih političko-teritorijalnih zajednica. Osobe na privremenom radu u inozemstvu kod inozemnih poslodavaca ili samostalno (za svoj račun), prema metodologiji popisa 1971. godine smatrale su se kao privremeno odsutne iz svojih mjesta stalnog stanovanja u Jugoslaviji, a u rezultatima popisa iskazana su kao stalni stanovnici tih mjesta.

Obitelj

Obitelj je u obradi popisa stanovništva 1971. godine definirana kao obiteljska zajednica koja se sastoji samo od bračnog para, ili od roditelja (oba ili jednog) i djece. Nasuprot formalno-pravnom kriteriju za određivanje bračnog stanja, koji je prihvaćen u popisu stanovništva, za određivanje obitelji je izričito usvojeno da se i izvanbračne zajednice sa djecom ili bez djece smatraju obitelju. Obitelji su, također, smatrane i one zajednice u kojima je bilo usvojene djece, odnosno, usvojena djeca smatrana su članovima obitelji adoptanata.  Svaka osoba je mogla biti član obitelji samo u okviru istog kućanstva. Osoba koja je osnovala svoju obitelj, prestala je da bude član svoje bivše obitelji, neovisno od toga što se obje obitelji nalaze u istom kućanstvu.